Socijalni partneri su u okviru javne rasprave o Nacrtu zakona o radu postigli visok stepen usaglašenosti, ali je ostalo nekoliko instituta i normi oko kojih postoje podijeljena mišljenja, saopštio je ministar rada i socijalnog staranja, Kemal Purišić.

On je danas, na okruglom stolu o Nacrtu zakona o radu, kazao da se vrijedno radilo na izradi tog akta.

„Ostalo je nekoliko instituta i normi oko kojih postoje podijeljena mišljenja. To je na stolu i to je tema javne rasprave koja se danas završava“, rekao je Purišić u Savezu sindikata (SSCG) koji je organizovao okrugli sto.

On je naveo da je novi tekst zakona o radu značajno unaprijeđen, kao i mnoge problematične norme sa aspekta sva tri socijalna partnera.

„Imam utisak da smo našli dobar balans između zahtjeva koji su išli ka povećanoj fleksibilnosti i ka sigurnosti na tržištu rada“, rekao je Purišić.

 

Koordinator radne grupe za izradu zakona, Vesna Simović, podsjetila je da se oko dvije godine radilo na usaglašavanju teksta.

Ona je kazala da potpuna saglasnost nije postignuta u vezi akta o sistematizaciji, gdje je sada predviđeno da će svi poslodavci u Crnoj Gori biti dužni da imaju taj dokument.

„Do sada nijesmo nigdje u zakonu imali ovako decidnu obavezu poslodavaca“, rekla je Simović.

Novina u tekstu Nacrta zakona o radu je i javno oglašavanje.

„To smo predvidjeli kao obavezu za sve poslodavce koji se finansiraju iz budžeta države ili lokalne samouprave. Drugu grupu poslodavaca čine oni iz realnog skeotra za koje ne postoji ta obaveza javnog oglašavanja“, navela je Simović i dodala da su pokušali da na jedna cjelovit način urede postupak zasnivanja radnog odnosa.

Jedna od novina koja ima za cilj suzbijanje rada na crno, kako je saopštila, jesu i odredbe koje se tiču rada bez ugovora o radu.

„Tu smo predvidjeli novinu kojom je predviđena obaveza poslodavca da, u situaciji kada zaposlenom ne može da ponudi ugovor na neodređeno ili kada on ne ispunjava uslove na tom radnom mjestu, ponudi neko od prava kao da je tehniloški višak“, objasnila je Simović.

To znači da tog zaposlenog rasporedi na neko drugo radno mjesto za koje ispunjava uslove, ponudi mu pretkvalifikaciju i dokvalifikaciju ili rasoređivanje kod drugog poslodavca.

„A ako ništa od toga ne može, dužan je da muobezbijedi otpremninu kao da je tehnološki višak“, dodala je Simović.

ada je u pitanju rad na određeno vrijeme i rad preko agencije za privremeno ustupanje zaposlenih, Simović je podsjetila da prema trenutno važećem zakonu poslodavac može ponuditi ugovor na određeno vrijeme najduže dvije godine.

„Poslije tog perioda on zaposlenog može angažovati preko raznih agencija. Može bukvalno da ga angažuje do kraja radnog vijeka, preko jedne, druge, treće ili desete agencije. Tu nije bilo nikakvih ograničenja“, poručila je Simović.

Sada je, kako je objansila, ponuđeno kompromisno rješenje koje izlazi u susret opravdanim zahtjevima zaposlenih.

„Agencije koje smo 2011. godine uveli u radno zakonodavstvo nijesu ostvarile cilj koji smo imali u tom trenutku, već su u velikom broju slučajeva predstavljale instrument za produžavanje ugovora o radu na određeno vrijeme“, rekla je Simović.

Ona je navela da se Nactom zakona o radu takva situacija sada reguliše na način da poslodavac može ponuditi ugovor o radu na određeno vrijeme zaposlenom najduže tri godine.

„Značajno smo ograničili rad agencija. Poslodavac takođe ne može koristiti usluge agencija čiji je istovremeno i osnivač. Takođe, preko agencije se neki zaposleni najduže može ustupati kod poslodavca dvije godine“, kazala je Simović.

Ona je dodala da stoga situacija može biti da zaposleni može da bude angažovan tri godine na određeno kod poslodavca u kontinuitetu, ili preko agencije dvije godine, a treću godinu kod psolodavca. Treća mogućnost je da zapsoleni bude angažovan godinu preko agencije, a druge dvije kod poslodavca.

Novine u Nacrtu zakona o radu su i kada su u pitanju godišnji odmori.

Simović je rekla da u narednom periodu neće postojati mogućnost da se godišnji odmor zamijeni novčanom naknadom, nego će poslodavac biti dužan da zaposlenom omogući ostvarivanje tog Ustavom zagarantovanog prava.

Nacrtom zakona o radu se, kako je saopštila, spriječava zloupotreba prava na bolovanje.

„Osim izvještaja ljekara koji će zaposleni biti dužan da dostavi, on će prije toga biti dužan da, u roku od tri dana od kada je dobio potvrdu ljekara, istu dostavi poslodavcu. Polsodavac, ako posumnja u razloge iz potvrde, ima pravo da pokrene psotupak u kojem će se preispitati potvrda koju je ljekar izdao, pred komisijom koju formira Ministarstvo zdravlja“, objasnila je Simović.

Kada je u pitanju minimalna zarada novina je da se ona može predvidjeti samo za najjednostavnije poslove.

U važećem zakonu propisano je da novčana potraživanja iz rada i po osnovu rada ne zastarijevaju. Novim zakonom je predviđeno da ona zastarijevaju u roku od četiri godine.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, kazao je da je proces usaglašavanja teksta Nacrta zakoan bio naporan i težak, ali da je završen sa velikim stepenom usaglašenosti.

„USSCG nije u potpunosti zadovoljna ovim tekstom zakona, jer postoje neki pravni instituti koji se smatraju nedovršenim. Međutim, puno je stavki koji smo mi dobili kao svijet rada u odnosu na važeći zakon iz 2008. godine“, rekao je Keković.

Posebno je, kako je ocijenio, važno što se uspjelo sačuvati kolektivno pregovaranje.

„Takođe, obaveznost Akta o sistematizaciji nama puno znači, jer ćemo moći da zaštitimo interese zaposlenog“, dodao je Keković.

Generalni sekretar SSCG-a, Duško Zarubica, očekuje da će se kroz tekst zakona i njegovo konačno usvajanje, samo ojačati socijalni dijalog.

Predstavnici poslodavaca su ocijenili da je radna grupa uradila dosta dobar dokument koji predstalvja unaprijeđenje u određenim oblastima, ali da ima prostora za određene popravke i nove predloge.     (Mina - 25.septembar 2017)

English French German Italian Russian Slovenian Spanish

UČLANI SE

PRAVNA POMOĆ

DOO Rekra

DOO ZA REKREACIJU, ODMOR I BANJSKO LIJEČENJE RADNIKA ''REKRA'' PODGORICA

REKRA

SZ Pljevlja

Služba zaštite Pljevlja

SZ Pljevlja